Kako se ponašati kada je dijagnostikovan giht

Koji su faktori rizika za nastanak gihta?

Pored toga što je primećeno da postoje genetske predispozicije za nastanak ovog oboljenja, postoje i određena stanja koja dovode do pojave gihta. Prvenstveno se misli da je rizik za pojavu ovog oboljenja povećan kod pacijenata kod kojih je dijagnostikovan visok krvni pritisak, zatim oboljenje srca ili povišen holesterol, kao i dijabetes.

Među faktore rizika spadaju i starost i pol, jer podaci iz dostupnih istraživanja pokazuju da muškarci nakon četrdesete godine starosti spadaju u visokorizičnu grupu, iako od gihta boluju i žene, ali zahvaljujući hormonu estrogenu, one do 60 godine ređe oboljevaju.

Značajan faktor rizika je vezan i za unos gaziranih napitaka, zatim konzumiranje crvenog mesa i morskih plodova, kao i industrijskih sokova.

Povećan rizik da obole od ovakve upale zglobova imaju i osobe, kod kojih je izvršena bajpas operacija želuca, ali i oni koji imaju povišenu telesnu težinu.

Koji su simptomi gihta?

Kako se ovo oboljenje definiše kao nagomilavanje kristala mokraćne kiseline u zglobovima, to se vrlo često na tom mestu javlja crvenilo i otok. Kod većine pacijenata se giht javlja na palcu noge prvi put, a kasnije se može javiti i na drugim zglobovima, pa čak i na laktovima i na ušnim školjkama.

Iako se u većini slučajeva giht javi samo na jednom mestu, odnosno zahvati samo jedan zglob, ako se sa lečenjem i promenama u ishrani i načinu života ne počne što pre, on lako može zahvatiti i druge zglobove.

Treba voditi računa i o tome da se sa lečenje gihta započne u što kraćem roku, jer se neretko događa da ako se ovo oboljenje zapusti, dolazi i do pojave kamena u bubregu.

Koji su okidači za pojavu gihta?

Najpre se način života dovodi u vezu sa pojavom ovog oboljenja, pa u tom smislu osobe koje svakodnevno konzumiraju alkohol ili gazirane napitke imaju potencijalnu i veću mogućnost da od njega obole. Naravno da neumerenost u hrani, a prvenstveno obilno konzumiranje crvenog mesa svakodnevno, kao i morskih plodova i to primarno školjki, takođe može da bude okidač za pojavu gihta.

Pacijenti kod kojih je dijagnostikovan povišen krvni pritisak, te su im prepisani određeni diuretici, isto tako mogu da vrlo brzo primete prve simptome gihta.

Među okidače se svrstavaju i različite vrste infekcija, zatim povreda zglobova ili primena tretmana za smanjenje mokraćne kiseline, kao i različite hirurške intervencije i hemoterapija, ali u svakom slučaju je način života izuzetno važan.

Šta je potrebno učiniti kada vam dijagnostikuju giht?

Nadležni lekar će preporučiti terapiju vrlo brzo nakon dijagnostikovanja ovog oboljenja. U većini slučajeva se ona svodi na konzumiranje analgetika i drugih lekova, a kako bi nivo mokraćne kiseline bio na taj način smanjen.

Međutim svaki pojedinac može učiniti u tom slučaju mnogo da bi nastavio bez smetnji da živi sa ovim oboljenjem. Najpre umerena sportska aktivnost i to svakodnevno je preporučljiva, a ona mora uključivati šetnju na svežem vazduhu i uopšteno boravak na otvorenom. Isto tako je dobro i da osobe, kod kojih je dijagnostikovana ovakva upala zglobova voze rolere ili bicikl, zatim da plivaju ili skijaju. A ukoliko im ništa od ovih sportskih aktivnosti ne odgovara, imaju mogućnost i da u teretanama voze trenažne bicikle, jer će im to sigurno pomoći da ublaže simptome ove vrste upalnog artritisa.

Podrazumeva se da je vrlo važno da svemu tome dodaju i određene promene u načinu ishrane i uopšteno u životnim navikama. Preporuka je da što manje konzumiraju crvenog mesa i morskih plodova, te da izbegnu unos gaziranih napitaka i alkohola, kao i slatkih industrijskih sokova.